CBCT u ortodonciji — impaktirani očnjaci i resorpcija susednih korenova

Gornji očnjak je, posle umnjaka, najčešće impaktirani stalni zub. Prema sistematskom pregledu iz 2026. godine (Pop i sar., Medicina), impakcija gornjeg očnjaka javlja se kod oko 1–7% populacije, a najčešći položaj je palatinalni. Za plan terapije — hirurško otkrivanje i ortodontsko vođenje, praćenje ili vađenje — ključna su dva pitanja: gde se tačno nalazi očnjak i da li je oštetio korenove susednih zuba. Na oba pitanja dvodimenzionalni snimak često ne daje pouzdan odgovor.

Zašto 2D snimak često nije dovoljan

Na ortopanu i retroalveolarnom snimku očnjak se projektuje preko korenova sekutića, pa je teško proceniti:

• da li je krunica bukalno, palatinalno ili u nivou luka;
• koliko je vrh očnjaka blizu korena bočnog i centralnog sekutića;
• da li postoji resorpcija korena i koliko je izražena.

Isti pregled iz 2026. navodi da CBCT ima bolju dijagnostičku tačnost od panoramskog snimka u proceni impaktiranih očnjaka.

Resorpcija korenova susednih zuba

Resorpcija korena sekutića je česta i lako se previdi. Dve metaanalize zasnovane isključivo na CBCT nalazima:

• Schroder i sar. (Journal of the American Dental Association, 2018; 18 studija): impaktirani očnjak je najčešće bio palatinalno (oko 57%); resorpcija je najčešće zahvatala apikalnu trećinu korena (oko 57%); bila je uglavnom blaga (43%), ali u oko 31% slučajeva teška. Autori zaključuju da odložena dijagnostika ili terapija impaktiranog očnjaka može dovesti do resorpcije bočnog i centralnog sekutića.
• Mitsea i sar. (Children, 2022; 540 pacijenata): resorpcija korena bočnog sekutića nađena je kod oko polovine pacijenata sa impaktiranim gornjim očnjakom; najčešće blaga (62%), u srednjoj (52%) i apikalnoj (42%) trećini korena.

Resorpcija utiče na plan terapije i na prognozu sekutića — zato je važno otkriti je pre početka ortodontskog lečenja i o njoj razgovarati sa pacijentom i roditeljima.

Kada uputiti na CBCT

CBCT u ortodonciji nije rutinski snimak za svakog pacijenta. Američka akademija za oralnu i maksilofacijalnu radiologiju (AAOMR) u stavu o ortodonciji ističe da se upotreba CBCT-a opravdava pojedinačno, prema kliničkoj slici. Kod impaktiranog očnjaka CBCT ima smisla kada:

• klinički i 2D nalaz ukazuju na impakciju, a plan terapije zavisi od tačnog položaja;
• postoji sumnja na resorpciju korena susednog zuba;
• se planira hirurško otkrivanje i vođenje očnjaka, pa hirurgu i ortodontu treba trodimenzionalni odnos prema susednim strukturama.

Šta tražiti na snimku

• položaj krunice i vrha korena (bukalno, palatinalno, u luku) i nagib očnjaka;
• odnos prema korenovima bočnog i centralnog sekutića i prvog premolara;
• resorpcija: koji zub, koja trećina korena, koja površina i koliko je izražena;
• folikul očnjaka i prostor u luku;
• prekobrojni zubi, odontomi ili druga prepreka nicanju;
• oblik korena očnjaka (npr. dilaceracija), koji utiče na mogućnost vođenja.

Kao i kod svakog CBCT snimka, pregleda se ceo snimljeni volumen — vidi Sistematsko čitanje CBCT snimka i slučajni nalazi.

Polje snimanja i deca

Pacijenti sa impaktiranim očnjacima su najčešće deca i adolescenti, kod kojih je posebno važno da polje bude najmanje moguće, a da obuhvati očnjak, susedne zube i eventualnu prepreku. Za jednostranu impakciju obično je dovoljno malo ili srednje polje; za obostranu je potrebno polje koje obuhvata ceo prednji deo gornje vilice. Više: Kako izabrati FOV za CBCT snimak.

Primer uputa: „CBCT 13: impaktirani očnjak, perzistentni mlečni očnjak 53. Položaj (bukalno/palatinalno), odnos prema korenovima 12 i 11, resorpcija? Planiranje hirurškog otkrivanja.“ — vidi Kako uputiti pacijenta na CBCT.

Kada ortodontsko pomeranje zuba nosi rizik za tanku alveolarnu kost, korisno je pogledati i CBCT u parodontologiji.

Za pacijente i roditelje

Ako je ortodont predložio 3D snimak zbog očnjaka koji ne niče, cilj je da se tačno vidi gde se zub nalazi i da li smeta korenovima susednih zuba — od toga zavisi plan lečenja. Snimanje je kratko i bezbolno. Kontakt centra: dentalscan3d.rs/kontakt.

Izvori

1. Schroder A. G. D. i sar. — To what extent are impacted canines associated with root resorption of the adjacent tooth?: A systematic review with meta-analysis. Journal of the American Dental Association 2018;149(9):765–777. doi: 10.1016/j.adaj.2018.05.012
2. Mitsea A. i sar. — Evaluation of Lateral Incisor Resorption Caused by Impacted Maxillary Canines Based on CBCT: A Systematic Review and Meta-Analysis. Children 2022;9(7):1006. doi: 10.3390/children9071006
3. Pop M. A., Bucur S. M., Porumb A. — Permanent Canine Impaction: A Systematic Review of Incidence, Distribution, and Etiology. Medicina 2026;62(4):681. doi: 10.3390/medicina62040681
4. American Academy of Oral and Maxillofacial Radiology — Clinical recommendations regarding use of cone beam computed tomography in orthodontics. Oral Surgery, Oral Medicine, Oral Pathology and Oral Radiology 2013;116(2):238–257. doi: 10.1016/j.oooo.2013.06.002

CBCT u parodontologiji — kada pomaže, a kada nije potreban